1) Definirajmo cilj čitanja prije nego što otvorimo katalog. Želimo li učiti, opustiti se, raspravljati u klubu ili istražiti autora? Kad se usuglasimo oko cilja, lakše biramo žanr, opseg i tempo čitanja.
2) Zapišimo 3 ključne preferencije i 2 ograničenja. Preferencije mogu biti stil (lirskiji ili izravan), tema (obitelj, povijest, umjetnost) i razina kompleksnosti. Ograničenja najčešće uključuju vrijeme, duljinu knjige i jezik izvornika ili prijevoda.
3) Napravimo brzi filter po vrsti knjige. Ako tražimo argument i činjenice, publicistika i eseji često nude jasno strukturirane cjeline i bibliografiju. Ako želimo pripovjedni luk i likove, suvremena hrvatska proza ili povijesni romani mogu biti bolji izbor.
4) Provjerimo vjerodostojnost i kontekst kod nefikcije. Pogledajmo tko je autor, koje izvore navodi i u kojem je trenutku knjiga nastala. Kod eseja nam je važan i glas autora: slažemo li se s pristupom, čak i kad se ne slažemo sa zaključkom?
5) Testirajmo stil u 5 minuta umjesto da pogađamo. Pročitajmo prvu stranicu, jedan dijalog i nasumično odabrani odlomak iz sredine. Ako se rečenice “lijepe” i ritam nam odgovara, vjerojatno ćemo izdržati i duže poglavlje.
6) Za povijesne romane dogovorimo kriterije autentičnosti. Pomaže provjeriti napomenu autora, popis izvora i način na koji su stvarni događaji uklopljeni u fikciju. Ako nam je važna atmosfera razdoblja, obratimo pozornost na detalje jezika, običaja i svakodnevice.
7) Kad biramo knjige o umjetnosti, uskladimo format s namjenom. Za pregled i inspiraciju bolje funkcioniraju kvalitetne reprodukcije i jasna struktura, dok su za dublje učenje korisni katalozi, monografije i tematske studije. Provjerimo i je li izdanje prilagođeno čitanju (veličina slova, kvaliteta tiska, bilješke).
8) Ako ciljamo na najbolje romane svih vremena ili klasike svjetske književnosti, odlučimo kako im pristupamo. Možemo krenuti kronološki, po temama ili prema preporukama prevoditelja i urednika. Kod klasika često presudi prijevod, pa usporedimo nekoliko izdanja i kratke ulomke.
9) Za biografije i memoare razdvojimo tri razine: činjenice, interpretaciju i intimni doživljaj. Provjerimo postoji li urednička napomena, izvori i vremenska distanca autora od događaja. Ako želimo uravnotežen pogled, dopunimo čitanje intervjuom ili drugom biografijom iste osobe.